Vranjak / Trebava

Geografski položaj mjesta
O mjestu
Demografska slika
Privreda

Geografski polozaj mjesta :


Selo Vranjak nalazi se u Republici Srpskoj, tačnije u njenom sjevernom dijelu, u podnožju planine Trebave. To je malo živopisno mjesto prema kome priroda nije nimalo bila škrta. Na veliko zadovoljstvo njegovih mještana ,koji s ponosom, ma gdje bili rado pričaju o njemu, a jos mu se radije vraćaju. Da ljepoti nema kraja potrudila se i rijeka Bosna koja kao biser daje sjaj ovom nadasve pitomom mjestu. Na toj rijeci dugo vremena postoji skela koja služi kao veza sa Vranjačkim poljima i ujedno je prepoznatljiv deo ovog živopisnog mjesta. Dolina rijeke Bosne ne samo da je ravničarska nego je i plodna i lako obradiva. Okolna mjesta nemožemo a da ne spomenemo, a to su: Koprivna, Babešnica, Tarevci, Kužnjača, Botajica i Dugo polje sa druge strane rijeke. Interesantan podatak koji datira iz vremena pre drugog svjetskog rata govori da je MZ Vranjak tada a i nekoliko godina poslije bila opština, a danas ta MZ pripada opštini Modriča. Za one koji bi željeli da upoznaju ovo podtrebavsko mjesto dovoljno je da kažemo da se upute starim putem iz pravca Modriče prema Doboju ili obrnuto i imaće priliku da za kratko vrijeme otkriju sve čari ovog kraja. Još ako se zaustave da popiju nešto i da se osvježe tada će imati priliku da u kontaktu sa prijatnim i nadasve gostoprimljivim ljudima odmore i dušu i tijelo, a zar ima nešto važnije od toga...
Bilo bi važno spomenuti i pogranične opštine a to su: Doboj, Šamac, Vukosavlje i Gradacac. Kao što vidimo ovo je opština koja se nalazi na granici Republike Srpske i Federacije BiH.To je dobar preduslov za jačanje ekonomskih veza i privrednu saradnju ova dva bosansko-hercegovačka entiteta.
Vranjak u sebi čuva jednu uspomenu na vrijeme koje je daleko iza nas,a to je željeznicka stanica na pruzi Šamac- Sarajevo- Ploče, koja je gradjena omladinskim radnim akcijama, ljubavlju i nesebičnim zalaganjem mladosti tadašnje, zajedničke nam, države. Iako izložena zubu vremena i lošoj ekonomskoj situaciji još uvijek služi prvobitnoj namjeni. Danas su to uspomene koje i ovdje u Vranjaku predstavljaju pečat istorije i bude davno zaboravljene snove.



O mjestu :

U Vranjaku se nalaze dvije crkve, od kojih jedna datira iz vremena kada je na ovim prostorima vladalo tursko carstvo pa je iz tog razloga sagradjena na malo zavučenijem i skrovitijem mjestu.
Takodje postoje i aktivno djeluju dva fudbalska kluba i to FK Vranjak i FK Trebavac.
Dve pošte i nekoliko prodavnica od velike su koristi stanovnicima ovog mjesta, a sama činjenica da se MZ Vranjak proteže u dužini od ca. 7 km govori u prilog tome.
Za mlade, one nejmanje i one malo veće, za nade i podmladak ovog kraja postoje i dvije škole od kojih je jedna četvorogodišnja, a druga osmogodišnja. Da slika bude kompletna za omladinu je sagradjena diskoteka, a tu ima i još dosta mjesta sa dobrom muzikom i prijatnim mogućnostima za izlazak, odmor i opuštanje. A kao najvažniji sadasnji ekonomski moment, važno je napomenuti da MZ Vranjak pruža ogromnu perspektivu za nova ekonomska ulaganja .



Demografska slika:

MZ Vranjak po zadnjem popisu stanovništva iz 1991 godine broji:
Srbi: 2249
Hrvati: 16
Muslimani 1
Jugosloveni 26
Ostali 78
-------------------------
Ukupno 2370

Da li se, šta i koliko izmijenilo do danas, nemamo preciznih podataka. Važno je napomenuti da se veliki broj stanovnika nalazi na privremenom radu u inostranstvu, a ponajviše u Švajcarskoj i Njemačkoj, a neki su otišli čak i do dalekih SAD-a i Australije, narocito Sydney-a i tamo pronašli „privremeno mjesto boravka“. Jedino što se pouzdano zna, je to,da njihova srca, ma gdje bili nikada nisu zaboravila svoja ognjišta i svoju otadžbinu. Svi oni koji nisu u mogućnosti da često posjete svoje rodno mjesto, vrlo rado svojoj djeci pričaju o svojim korijenima i slaveći svoju krsnu slavu, ostavljaju im u amanet sve ono što im pripada i čemu oni pripadaju.


Privreda:

Poljoprivreda čini oslonac razvoja ove mijesne zajednice, a najprisutnije je ratarstvo,stočarstvo i voćarstvo. Uglavnom su to individualni posjedi i svako na svojim privatnim posjedima proizvodi za svoje lične potrebe. Ovaj kraj je veoma pogodan za uzgoj žitarica, od čega kukuruz, pšenica i ječam imaju primat u proizvodnji, a nadje se tu i ponešto od svega ostalog. Što se tiče stočarstva, najveći je stočni fond (sitna i krupna stoka), od kojih se koriste mesni i mliječni proizvodi. Voćarstvo je ispoljeno kroz izvanredan kvalitet šljive, sto plave, sto bijele, te kruške, jabuke,tršnje itd. Najdraži i najrasprostrnjeniji proizvod je ipak rakija, koja je nadaleko poznata po svom kvalitetu, ukusu i mirisu... Nekada su na ovim prostorima postojala i zadružna dobra u državnoj svojini, koja su se bavila uzgojem, otkupom i preradom kako žitarica tako voća i povrća. Nažalost, ta vremena su prošla, a danas i pored povoljnih prirodnih uslova gotovo da i nema neke veće proizvodnje, a samim time ni zapošljavanja mladih ljudi iz ovog kraja.     >>Nazad<<